SOME PEOPLE ENJOY EATING DUST...

Ono što me muči, neke moje misli napisane u trenucima dok me moja nesreća toliko boli da ne mogu drugačije da je opišem nego da kažem sve to svijetu, ili možda sreća, ili nepravda.... ili možda samo neki halcevi....

10.11.2009.

Ljudi kojih zelim da se sjećam pt.2

Sjećam se kada mi je Vedran napisao da se nejgov život ne mjeri brojem udisaja, ili izdisaja, nego brojem trenutaka od kojih zastaje dah. Sada te iste riječi slušam u stihovima neke pjesme i osjećam se pokradeno za riječi koje su bile namjenjene isključivo meni.

 

Ne znam jesam li bila povrijeđena, neshvaćena, izopćena, neprihvaćena, i u njemu vidjela nekog sličnog. Ne znam je li taj odnos bio rezultat moje želje da nađem saborca protiv svijeta koji je bio lud, i kojeg nisam prihvatala tada, saborca protiv svijeta kojeg neću prihvatiti nikada. On je bio potreba, potreba da se tješim da je njemu gore nego meni, potreba da dobijem nesigurnu ruku koja će me povući i reći da ništa nije u redu, i da ne treba da bude, da naglas opsuje, prosto, ove iluzije koje nam poturaju pod nos definišući sve sve na svijetu, da opsuje laži kojima nam govore da sve stvari na svijetu trebaju baš takve, i nikako drugačije. Da dokaže i pokaže da mu do svijeta nije stalo. Da bude prijatelj, brat, otac, ljubav i da uz sve to bude i moja svjetlost, i moj mrak.Bio je nada da ima neko ko će u određenom trenutku reći naglas svima, da je on, baš on, u svemu samo nebita, i sebi, i njima. Ali je znao da je meni bitan. Da su stvari koje su nas vezale upravo one stvari kje su nas od drugih razdvajale, da budemo sami u svemiru zbunjenosti dešavanjima, pojavama, ljudima koji su nas okruživali...

 

Nismo shavatali ni onaj zakon jačega, onaj zakon većine koa će uvijek poštovati i praktikovati tradicije koje su uzaludne i koje ih tjeraju da u mjestu stoje godinama, stoljećima. Ne, mi svijet nismo voljeli, a nije ni taj svijet volio nas.

 

Bila sam svjesna da je on u tom dobu bio na putu da pronađe stazu koja će ga odvesti do krajnjeg cilja. A ja sam vjeovala da sam na putu gdje sam našla nekoga da mu recitujem „Svakidašnju jadikovku“. Ne, on nije bio samo osoba koja je bila tu i otišla, on je bio onaj trenuak u kjem sam shvatila da moja sigurnost leži u ispoljavanju moje individualnosti u okolini koja će je je prihvatiti.

 

02.11.2009.

Ko si sad ti?

Ne znam znaš li
Da ja nisam navikla da pišem
Sentimentalna sranja
I prodajem svoje zube za bisere
Ne, nisam navikla...
Nisam se navikla da postojiš...
Ti. Zašto baš ti?
Koji te đavo meni donese...
Da napraviš nesklad u mom neskladu...
Da budeš još jedan razlog
Da ne budem opet ona ludača

I ne ide mi dobro...
Traži još ako hoćeš...
Više nećeš dobiti

SOME PEOPLE ENJOY EATING DUST...
<< 11/2009 >>
nedponutosricetpetsub
01020304050607
08091011121314
15161718192021
22232425262728
2930

MOJI LINKOVI

Ptica se probija iz jajeta. Jaje je svijet. ko hoće da bude rođen mora da razori jedan svijet. Ptica leti ka bogu. Bog se zove Abraksas...
Prevrednovanje svih vrijednosti desit će se kada pravila po kojima ćemo uređivati naše živote počnu da dolaze iznutra, iz nas samih, iz naše savjesti, a ne iz okolnje vanjštine, ne prisiljeno. Ustaljeno uvjerenje o tome šta je dobro, a šta zlo, šta je laž, a šta istina dolaze iz vana. Tradicionalni zakoni nemaju ništa sa zdravim razumom jer većinu tih zakona ljudi ne žele, pa ih se tako i ne pridržavaju, nego samo prividno, da bi drugi vidjeli kako oni to poštuju, a ustvari niko ne poštuje to, niko ne želi to. Pa zasšto nam onda i trebaju? Zato što je Bog tako rekao? Kako onda nešto što je zakon na Zemlji možže nastati izvan nje? Kako onda što je mjerilo ljudima može da ne nastane od čovjeka?


LIČNA KARTA
IME: SAMANTA SELIMOVIĆ
DATUM ROĐENJA. 19.03.1988
MJESTO: ZENICA
BOJA OČIJU: SMEĐA


ZANIMANJE: ŠANKERICA U COLLEGIUMU, KNJIŽEVNOST


VISINA.172


TEŽINA: 61


SLABOST: RAJA JE RAJA


STRAH: KAD SELMA OTVORI PROZOR


ŠTA MRZIM:NARODNJAKE, COLLEGIUM I SELJAKE


PLANOVI: DOBITI NOBELOVU NAGRADU ZA KNJIŽEVNOST


KAD IDEM SPAVATI: NE SPAVAM


PIĆE:LIMUNADA


KAFA:PRODUŽENA S MLIJEKOM


PUŠIM: CIGARE


PSUJEM: GDJE I KAD STIGNEM


PJEVAM: U RIJETKIM SITUACIJAMA KAD JE OVAJ BIO TRIJEZAN


ZALJUBLJENA: SVA SAM TAKVA


BRAK: NE PLANIRAM


DJECA: DVOJE VELIKIH I SEDAM PATULJAKA


SAMOPOUZDANJE: NA NIVOU


MISLIM DA SAM BOMBA: KAŠIKARA


ZDRAV ŽIVOT: KAKO DA NE


RODITELJI: ODSELILA SAM SE


MUZIČKI INSTRUMENT: BASS, BESO, DENI, SALE


CUGAM: POKADKAD


GUDRAM SE: NE, NIKAD, KAJEM SE


JEL ME KAD MOMAK ODJEBO: SAMO JEDAN, AL KO NIJEDAN


JESAM LI NEŠTO UKRALA: PAR SLOMLJENIH SRCA I KOMADIĆE ŠARENIH STAKLIĆA


KAD ĆU UMRIJETI: VRIJEDNOST SE PROCJENJUJE NA...


ŠTA SAM ŽELJELA BITI KAD PORASTEM: SAMANTA SELIMOVIĆ ŽUTA


GDJE BIH VOLJUELA OTPUTOVATI: FAKAT U HONDURAS


KONTAKT: BAUDLEAIRE-REINCARNATION@HOTMAIL.COM

EH SAD DA VAM KAŽEM:
Ja nisam normalna, to sam utvrdila josh davno kad su ljudi počeli sebe proglašavati normalnima... E ne želim.. Ne želim..

MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
20437

Powered by Blogger.ba